Suradnici

Prijelomni trenutak za Klanu – 5. svibnja 1945. godine

Tog datuma Klana i živalj ovog kraja priključeni su korpusu hrvatskog naroda i državi, nakon što su više od osam stoljeća bili pod različitim državama, državnim uređenjima i vladarima

Katedra čakavskog sabora - Društvo za povjesnicu Klana obilježilo je 70. obljetnicu oslobođenja Klane te priključenje Klane i okolice matičnom hrvatskom narodu, znanstvenim skupom, održanim u sklopu 22. dana dr. MatkaLaginje. Predsjednik
Povjesnice Ivan Šnajdar ističe da je datum 5. svibnja 1945. godine, dan oslobođenja Klane, višeznačno važan.
- Tog datuma Klana i živalj ovog kraja priključeni su korpusu hrvatskog naroda i državi, nakon što su više od osam stoljeća bili pod različitim državama, državnim uređenjima i vladarima, još otkad je 1116. godine umro hrvatsko-ugarski kralj Koloman.
Njemački i bizantski car te mletački dužd dogovorom su potisnuli hrvatsku granicu na Rječinu, odnosno na Rimski zid. U tom previranju Klana i šira okolica otpali su od hrvatske države i više od 800 godina bili pod tuđinskom vlašću. Zato je 5. svibnja 1945. godine prijelomni trenutak, jer klanjski se hrvatski živalj vratio u matično jato i matičnu državu, pojasnio je Šnajdar, napominjući daje grupa Hrvata ikavaca opstala u Klani kroz sva stoljeća i zahvaljujući tvrdom, nikad osvojenom kaštelu Gradina, nastalom na rimskim temeljima, koji je bio zaštita od provala Turaka.
Ivan Šnajdar predavao je o žrtvama stanovnika iz općine Klana u Drugom svjetskom ratu, dok je akademik Petar Strčić, zbog prisustvovanja pogrebu akademika Iblera, bio spriječen govoriti o značaju završnih borbi za oslobođenje Hrvatskog primorja od fašizma pa je stoga pročitano njegovo pismeno obraćanje.
Dražen Kranjec, koji proteklih pet godina gotovo svakodnevno obilazi klanjske šume, kako bi se upoznao sa svim detaljima završnih borbi za Klanu, održao je predavanje o Bitki za Klanu, što se, uz velike žrtve na obje strane, vodila od 21. travnja do 5. svibnja 1945. godine.
- Klanjska bitka vodila se na planinskom, šumovitom zemljištu, u teškim i užasnim
vremenskim i svakim drugim uvjetima. Na jedva dva kvadratna kilometra na obje je,
brojčano podjednake strane, bilo angažirano ukupno 42.000 vojnika. Zbog nemogućnosti korištenja tenkova teške borbe, nerijetko i prsa o prsa, vodile su se s položaja, koje su na više mjesta, bili udaljeni samo pedesetak metara. Položaji su više puta mijenjali strane, čak i unutar jednog dana, a i udarne dalmatinske partizanske divizije IV armije i njemački XCVII. korpus bilježili su teške gubitke, rekao
je Kranjec, koji je detaljno iznio tijek bitke, iz dana u dan te pokazao razne artefakte iz bitke, od šljemova, kopči, ručnih bombi, do panzerfausta, koje je prikupio tijekom svojih obilazaka klanjskih šuma.
Premda je držanje položaja kod Klane nakon 3. svibnja i oslobođenja Rijeke, praktički postalo bespredmetno, Nijemci na tom području žele zadržati što više partizanskih snaga, da omoguće povlačenje svoje vojske iz Rijeke prema Ilirskoj Bistrici. Stoga, tek 5. svibnja 1945. godine 5. brigada 19. divizije IV armije ulazi u Klanu i oslobađa mjesto.

Zbornik radova

Osim znanstvenog skupa, ovogodišnji Dani dr. Matka Laginje obuhvatit će i promociju Zbornika, u kojem će se naći i sadržaji o kojima se govorilo na skupu. U okviru obilježavanja 70. obljetnice oslobođenja Klane, delegacija Općine Klana, na čelu s načelnikom Matijom Laginjom, položila je vijence na sve antifašističke spomenike na području općine.

Novi list, 07. 05. 2015. Andrej Petrak

© DRUŠTVO ZA POVJESNICU KLANA - 2013

Izrada i održavanje SP Design Klana